____________________

_

Dubrovnik
Dubrovnik Povijest Dubrovnik

Hrvatski naziv grada izveden je od rijeci dubrava a romanski naziv Ragusa - Rausa nastao je od imena otocica na kojem je osnovano prvo naselje (Lave, Lausa). Dubrovnik je osnovan vjerojatno u prvoj polovici VII. st. nakon propasti obližnjeg Epidauruma (današnjeg Cavtata) u toku slavensko-avarske provale u Dalmaciju. Nasuprot tom položaju, pod brdom Srd, razvilo se hrvatsko naselje Dubrovnik, po kojem se tijekom vremena prozvao cijeli grad; prostorna odijeljenost nastaje nasipanjem današnje Place, gdje se razvija jezgra jedinstvenoga grada.

Od svog je osnutka pod zaštitom Bizanta (neko vrijeme u njemu je rezidirao bizantski strateg); u vrijeme križarskih ratova dolazi pod suverenitet Venecije (1205.-1358.), a Zadarskim mirom 1358. u sklop ugarsko-hrvatskoga kraljevstva. Stekavši potpunu samoupravu (vezan samo placanjem danka kralju i pružanjem pomoci u brodovima), Dubrovnik od tog vremena zapocinje život slobodne države koja svoj najveci uspon dostiže u XV. i XVI. st. Kriza mediteranskog pomorstva te posebice katastrofalni potres 1667. dovode do teškoga gospodarskog stanja. U takvoj situaciji docekuje Dubrovnik Napoleonove ratove. Francuzi ulaze u Dubrovnik 1806., maršal Marmont 1808. ukida Dubrovacku Republiku (naziv je u upotrebi od XV. st.). Odredbama Beckoga kongresa 1815. Dubrovnik je pripao Austriji.
U vrijeme samostalnosti Dubrovnika državna je uprava u rukama aristokracije; organi su uprave Veliko i Malo vijece (od 1238.) i Senat (1253.). Na celu je države knez koji se bira na

mjesec dana. U XIII. st. Dubrovcani su stekli Lastovo, a u XIV. st. Ston, Pelješac i Mljet.

U tijeku nekoliko stoljeca Dubrovnik se razvija u najjace gospodarsko središte na istocnoj obali Jadrana, trguje na Istoku i Zapadu, izgraduje znacajnu trgovacku i ratnu flotu (brodogradilišta u Gružu, Lopudu i u Sudurdu na Šipanu; ustanova za osiguranje brodova od druge polovice XIV. st.), održava diplomatske veze s nizom zemalja i gradova. Od 1272. ima Statut, u kojem su, medu ostalim, kodificirani urbanisticki i higijenski propisi (organiziranje karantene), 1301. uvedena je lijecnicka služba, 1317. uredena prva ljekarnica. Od 1347. postoji u gradu staracki dom, 1377. organiziran je prvi lazaret, 1424. osnovano je Vrhovno zdravstveno vijece, od 1432. sirotište, 1436. gradi se vodovod.

Dubrovnik je istaknuto književno središte od doba renesanse (M. Držic, I. Gundulic); središte domace slikarske škole XV.-XVI. st.; rodno mjesto ucenjaka svjetskoga glasa, medu kojima su fizicar Marin Getaldic (1568. -1626.) i Ruder Boškovic (1717.-1787.), ekonomski teoretik Benedikt Kotruljic (1400. -1468.), kompozitori Lukša Sorkocevic (1734.-1789.) i Ivan Mane Jarnovic (1740. ili 1745.-1804.) i dr. Dubrovnik je bio žarište humanizma i latiniteta na hrvatskoj obali Jadrana.

nanstvenu i kulturnu djelatnost propagirala su u gradu znanstveno-književna društva - akademije: Akademija složnih (druga polovica XVI. st.), Akademija ispraznih (osnovana oko 1690.) i dr. Važnu ulogu u hrvatskoj kulturi Dubrovnik je zadržao do danas.

Dubrovnik Dubrovnik Dubrovnik Dubrovnik Dubrovnik Dubrovnik Dubrovnik